Na Olimpijskom stadionu Koševo, prije 42 godine, tačno u 14:30, počela je ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. U ime organizatora prisutne su pozdravili predsjednik Organizacionog komiteta Branko Mikulić i predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch. Službeno je Igre otvorio predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak.

Plamen je zapalila klizačica Sanda Dubravčić, olimpijsku zakletvu u ime sportista položio je Bojan Križaj, a u ime sudija zakletvu je položio Sarajlija Miodrag Perović. U tim trenucima Sarajevo i Bosna i Hercegovina bile su fokus svijeta.

Prva zamisao o domaćinstvu ZOI potekla je davne 1964. godine od prof. Ljubiše Zečevića iz Sarajeva. Njegovu ideju podržali su Ahmed Karabegović i Braco Kosovec, a uz podršku Emerika Bluma i skicu arhitekte Brace Alikalfića prof. Zečević je ideju prezentirao pred Međunarodnim olimpijskim komitetom u Lozani.

Kandidatura je formalno predana 30. decembra 1977. godine.

Za Igre su izgrađeni brojni objekti: Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice, sportske dvorane, „bijele pruge“, žičare, hoteli, olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, prometnice prema planinskim borilištima i 28 zimsko-sportskih centara u Republici BiH sve što je potvrđivalo da Olimpijada predstavlja i razvojnu priliku za BiH.

Na ZOI Sarajevo 1984. nastupilo je 1.272 sportista iz 49 zemalja u 39 disciplina. Među medaljama istaknuo se Jure Franko sa srebrom u veleslalomu, prva jugoslovenska medalja na Zimskim olimpijskim igrama. Ekipa SFRJ brojala je 72 člana, a iz Bosne i Hercegovine sudjelovali su biatlonci Tomislav Lopatić i Zoran Ćosić; brzoklizači Behrudin Merdović i Bibija Kerla; bobisti Boris Rađenović, Borislav Vujadinović, Mario Franić, Nikola Korica, Ognjen i Zoran Sokolović, Siniša Tubić i Zdravko Stojnić; te sankaši Dajana i Suad Karajica i Dušan Dragojević, koji je na Trebeviću ostvario najbolji rezultat bosanskohercegovačkog zimskog olimpizma 16. mjesto.

Igre su privukle 7.825 akreditiranih novinara i preko deset hiljada volontera. Zabilježeno je 206.000 noćenja u izletima i jednodnevnim aranžmanima za oko 40.000 gostiju.

Maskote Pahuljica, autora Miroslava Antonića, i odvažni Vučko, autora Jožeta Trobeca, ostat će trajni simboli Igara. Jacques Rogge je kasnije rekao da su XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. bile „Igre nadahnuća“ s ljudskim licem te da Sarajevo zauzima posebno mjesto u srcu olimpijskog pokreta.

Uz sve navedeno, Bosna i Hercegovina ima razloga biti ponosna na svoju olimpijsku ulogu, koju je nastavila i uspješnom organizacijom EYOF-a Sarajevo i Istočno Sarajevo 2019.