Na današnji dan prije 39 godina na Olimpijskom stadionu Koševo, tačno u 14:30 sati fanfare su označile početak svečanosti otvaranja ZOI Sarajevo 84. U ime organizatora goste je pozdravio predsjednik Organizacionog komiteta Branko Mikulić, a predsjednik MOK-a Huan Antonio Samaran, uz najljepše želje svetske olimpijske porodice, najavio je da ćemo biti svjedoci „velikih Igara“ u Sarajevu. Potom je predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak i službeno otvorio ZOI.

Olimpijski plamen u veliku buktinju pretvorila je klizačica Sanda Dubravčić, a olimpijsku zakletvu u ime svih učesnika položio je as bijelih staza Bojan Križaj, koji simpatično zaboravlja riječi Olimpijske zakletve što su gledaoci podržali sa velikim aplauzom, te u ime sudija Sarajlija Miodrag Perović. U tom trenutku Sarajevo i Bosna i Hercegovina su bili centar Svijeta.

Ideja o ZOI je začeta davne 1964. godine kada prof. Ljubiša Zečević iz Sarajeva izlaže ideju čelnicima Olimpijskog komiteta Jugoslavije kojom grad Sarajevo može da bude domaćin ZOI. Prof. Ljubiša Zečević je ideju o sarajevskoj olimpijadi podijelio i sa g-dinom Ahmedom Karabegovićem, a nakon toga i sa g-dinom Bracom Kosovcem, koji ideju o kandidaturi u potpunosti podržavaju.

Prof. Zečević se zaputio u Međunarodni olimpijski komitet (Lozana) uz veliku podršku g-dina Emerika Bluma i sa par skica grada Sarajeva i okolnih borilišta arhitekte Brace Alikalfića kako bi prezentovao ideju o Sarajevu kao budućoj olimpijskoj destinaciji.

Kandidatura MOK-u je predata 30. decembra 1977. godine, a kandidaturu su u Atini prezentovali Ante Sučić gradonačelnik Grada Sarajeva i inžinjer Aleksandar Trumić.  Gradonačelnik Sučić je objasnio predsjedniku MOK-a lordu Kilaninu da na osnovu detaljnih studija kojima su analizirani vremenski uslovi u posljednjih 100 godina, Sarajevo garantira snijeg i adekvatne temperature, tj. idelane uslove za nesmetano održavanje Igara.

Sarajevo je imalo nekoliko gradova protukandidata koji su također željeli organizaciju ZOI 84. U prvom krugu Sarajevo je dobilo 31 glas, Goterborg 10, a Saporo 33 glasa. U drugom krugu Sarajevo je pobijedio grad Saporo sa 39 -36  glasova. Lord Kilanin je je objavio da je Sarajevo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, a legenda bh. novinarstva i komentator Nikola Noka Bilić je sa velikim uzbuđenjem objavio jugoslovenskoj javnosti dobijanje kandidature Grada Sarajeva za ZOI 84.

Iz godine u godinu nicali su prekrasni objekti: Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice, dvorane, „bijele pruge“, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, saobraćajnice u pravcu planina i 28 zimsko-sportskih centara u Republici BiH, koji su potvrdili da je Olimpijada, uz sve humanističke i sportske domete, za BiH i razvojna šansa.

Predsjednik OK ZOI Branko Mikulić je rekao „Od početka smo tvrdili da je olimpijada za nas razvojna šansa. Izgrađeni sportski objekti i kompletna infrastruktura u rejonu Sarajevo, 28 drugih zimsko-sportskih centara u RBiH, hotelski i drugi kapaciteti, omogućuju da taj korak i učinimo“.

Nakon gotovo 4 decenije od otvaranja ZOI 84 , fascinantna je svijest i vizija tadašnjih rukovodilaca kao i svih djelatnika koji su bili uključeni u proces i projekat ZOI 84.

Grad Sarajevo još 1972.g. počinje sa projektima zaštite okoliša i očuvanja čistog zraka i vode u urbanim područjima što i danas predstavlja ogroman problem za kompletnu bh. zajednicu. U to vrijeme Grad Sarajevo dovodi plin, te uspostavlja kotlovnice na plin, a grade se naselja koja se griju isključivo na električnu energiju dok se domaćinstvima zabranjuje loženje i grijanje na ugalj. Obnavlja se kanalizaciona mreža i otpadne vode se u potpunosti pročišćavaju. 

Na ZOI Sarajevo 84, učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja u 39 disciplina. Među armijom sportista je bio i Jure Franko, sa srebrom u veleslalomu, prvom jugoslovenskom kolajnom na Zimskim olimpijskim igrama. Ekipa SFRJ imala je 72 člana, u kojoj su iz Bosne i Hercegovine bili biatlonci Tomislav Lopatić i Zoran Ćosić, brzoklizači Behrudin Merdović i Bibija Kerla, bobisti Boris Rađenović, Borislav Vujadinović, Mario Franić, Nikola Korica, Ognjen i Zoran Sokolović, Siniša Tubić i Zdravko Stojnić, te sankaši Dajana i Suad Karajica i Dušan Dragojević, koji je na Trebeviću zabilježio do sada najbolji rezultat (16.mjesto) u istoriji bosanskohercegovačkog zimskog olimpizma.

Na Igrama je bilo 7.825 akreditiranih novinara; 10.450 volontera uz učešće hiljada i hiljada brigadista uključenih u pripremu Igara. Konzorcijum je raspolagao sa 27 hiljada kreveta, plasirao 206 hiljada noćenja u izletima i jednodnevnih izleta za oko 40 hiljada gostiju.  ZOI u Sarajevu je posjetilo oko 5 hiljada američkih građana (PAN-AM je prevezao 2 hiljade, a JAT ostale putnike) i oko 52 hiljade turista. Zabilježeno je oko 640 hiljada posjetilaca, a ostvareno je oko 328 hiljada noćenja, evidentirano je oko 1,2 miliona donatora, veliki broj sponzora i plaćenih prava (oko 120 miliona US dolara) američke TV ABC… Ostvareno je desetine miliona US dolara i 1,6 milijardi dinara prihoda. I sve to bez ozbiljnih reklamacija.

Snježna „Pahuljica“ Miroslava Antonića i odvažni „Vučko“ Jože Trobeca, znak i maskota Igara, svjedočiće o tome vijekovima, kao i riječi Samaranovog nasljednika na čelu MOK-a, Žaka Roga (Jacques Rogge), koji je u jednom intervjuu kazao:

Uvažavajući sve gore navedeno i citirano, Bosna i Hercegovina i svi građani BiH moraju biti ponosni na svoju olimpijsku prošlost koja je domonstrirana ovakvom organizacijom najvećeg planetarnog sportskog događaja, te nastavljena sa odličnom organizacijom EYOF-a Sarajevo i Istočno Sarajevo 2019.

Napomena: Pojedine informacije preuzete su iz članka Depo portala autora Zorana Bibanovića